Što nas čeka sutra!?

Osobna računala naglo su se razvijala proteklih pedesatak godina. U tom je razdoblju postignuto zapanjujuće smanjenje dimenzija i povećanje brzine rada računala. Današnja računala temeljena na silicijskim poluvodičima dosegla su svoj vrhunac. Više nije moguće bitno povećati njihovu brzinu rada i ostala tehnološka svojstva.

Zbog toga već traju ubrzana istraživanja o sasvim novim tehnologijama koje bi omogućile da jednog dana računala budu još puno, puno brža (a i manja!) nego što su danas.

Možemo očekivati kako ćemo u budućnosti koristiti neka od računala temeljenih na slijedećim tehnologijama:

Optičko računalo

Prijenos podataka vršio bi se svjetlosnim umjesto elektroničkim putem.

Kvantno računalo

Koristi svojstva čestica za predstavljanje podataka i izvođenje operacija nad njima.

DNK računalo

Koristi deoksiribonukleinsku kiselinu i molekularnu biologiju, umjesto silicijskih poluvodiča.

Danas DNK računala mogu izvršavati samo osnovne operacije i nemaju nikakvu primjenu.

Uspije li se konstruirati računalo koje bi koristilo ovu tehnologiju njegova bi brzina mogla doseći 330 trilijuna (330.000.000.000.000.000.000!!!!) operacija u sekundi, čime bi bilo 100.000 puta brže od današnjih računala. U jednom kubnom centimetru DNK molekula moglo bi se pohraniti više podataka nego na milijardu CD-a!

Jeste li znali?

Znate li što je informatika?

„Kako ne bi znali, gotovo svi idemo na informatiku“ – reći ćete. „Informatika ima veze s kompićima.“

To baš i nije sasvim točno.

Informatika je znanost koja proučava postupke prikupljanja, memoriranja, oblikovanja, obrade i prijenosa informacija. Iz toga vidimo da se informatika ne bavi samo računalima, već puno širim područjem koje obuhvaća sve što je povezano s informacijom. Ono što u osnovnoj školi učimo u okviru informatike kao izbornog predmeta blisko je znanosti koju nazivamo računarstvo.

Računarstvo je znanost koja se bavi proučavanjem hardvera, softvera i teorije računanja. Pojam softver odnosi se na programe i programske jezike, a hardver se bavi proučavanjem dijelova računala i njihove uloge.

Informatiku mnogi smatraju znanošću o upotrebi elektroničkih računala u svrhu prikupljanja, obrade i prijenosa informacija. Kako se ovdje spominje elektroničko računalo, naziv našeg predmeta se ipak može smatrati ispravnim.

U informatičkom smislu nisu!

Informacija je podatak koji za nas ima neko značenje. Za razliku od podatka, primanjem informacije povećava se naše znanje.

Naprimjer, podatak "New York je udaljen od Zagreba 4302 milje" vam nešto znači samo ako znate da su Zagreb i New York gradovi i ako poznajete milju kao mjernu jedinica za duljinu. Tada je to za vas informacija.
Ako ne znate što je Zagreb, New York ili milja, niste iz ove rečenice saznali ništa pa je ona za vas samo podatak.

Pogledajte u prezentaciji "staro.ppt"!  (Link se nalazi ispod ovog teksta)