HRVATSKI JEZIK
MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj
Hrvatski jezik je standardni jezik Hrvata, i skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Njime govori oko sedam milijuna ljudi, poglavito Hrvata.
Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske, jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine, jedan od sedam službenih jezika AP Vojvodina (Srbija).
Osim toga, hrvatski jezik priznat je kao službeni jezik u pojedinim općinama u austrijskoj pokrajini Gradišće (Burgenland), međutim, tu je riječ o posebnom jeziku iseljenih Hrvata.
U Ustavu Crne Gore kaže se da je hrvatski jezik u službenoj upotrebi. Osim toga, Hrvatski jezik govori se na svim kontinetima jer velik broj Hrvata radi i živi u iseljeništvu.
Zanimljivost:
U zračnoj luci u Chicagu među natpisima dobrodošlice na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku, nalazi se i natpis na hrvatskom jeziku.
Govorni jezik čini sustav od tri narječja:
• štokavskoga
• kajkavskoga
• čakavskoga
Hrvatski standardni jezik temeljen je na novoštokavskome ijekavskome narječju zapadnoga tipa, uz utjecaj ostala dva narječja, prvenstveno u leksiku (rječniku).
Znanost koja se bavi hrvatskim jezikom zove se kroatistika.
Hrvatski jezik spada među južnoslavenske jezike. S njima pripada široj zajednici slavenskih jezika, a svi zajedno ulaze u indoeuropsku jezičnu porodicu.
Zanimljivosti :
Najkraće hrvatske riječi tvore se od jednog slova: a, u, i, o, k, s
Najduža riječ hrvatskog književnog jezika (ako se zanemare dugački brojevi, koji se mogu pisati kao jedna riječ)je: prijestolonasljednikovica, odnosno,
izvodeći ga u umanjenicu: prijestolonasljednikovičica
te u posvojni pridjevski oblik za ženski rod: prijestolonasljednikovičičina
odnosno u padežu u množini: prijestolonasljednikovičičinima - 31 znak.
Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100. godine, a potječe iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.
Datira se oko 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.
Hrvatski je jedini među europskim jezicima zapisivan trima različitim pismima: uglatom glagoljicom (od 9. stoljeća), zapadnom ćirilicom (od 12. stoljeća) i latinicom (od 14. stoljeća). S vremenom najvažnije je pismo postalo latinica, no još u 19. stoljeću nalazimo neke zapise pisane glagoljicom.
Hrvatska abeceda ima 30 slova. Vokali su ovoga jezika izrazito "čisti". Bogat naglasni sustav (4 naglaska) i čistoća vokala daju hrvatskomu melodičnost.
Sastavnice predmeta:
Hrvatski jezik (slovnica ili gramatika)
Književnost
Lektira
Izražavanje i stvaranje – usmeno
- pismeno
Medijska kultura
Objavila :Nada Vrstošek 02.09.2016.
Ponekad učenici, oni koji su trenutno u školi ali i oni koji su iz škole odavno izašli, o satima hrvatskog jezika imaju nelijepe komentare. "Dosadno! Lektiru prepisujemo! Zamorno!" tada se čuje. U Osnovnoj školi braće Radić sate lektire provodimo na malo drugačiji način. Prvi i osnovni zadatak je knjigu pročitati! Pro-či-ta-ti de-talj-no! Profesorice znaju iznenaditi, ali i učenici njih (kvalitetnim poznavanjem pročitane knjige)!
Zadatci su jako raznoliki, ponekad oni uobičajniji - prepričavanje, opisivanje, karakteriziranje likova, stvaralačko prepričavanje; a ponekad dramatiziranje, pisanje pisama likovima, zamišljanje da su učenici likovi djela, stvaranje stripova, kvizova...
Objavila : Nada Vrstošek 26.09.2017.